Pravo na štrajk je Ustavom i zakonom zajamčeno pravo. Sukladno članku 205. stavku 1. Zakona o radu (NN 93/14 i 127/17) sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plače, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do dana dospijeća. Sukladno članku 205. stavku 2. Zakona o radu (NN 93/14 i 127/17) u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog spora pravo pozvati na štrajk i provesti ga imaju sindikati kojima je u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora.
Jedna od pretpostavki za organiziranje zakonitog štrajka prema Zakonu o radu je provođenje postupka mirenja, kao alternativnog, izvansudskog načina rješavanja radnih sporova koji mogu rezultirati štrajkom. Tako je člankom 205. stavkom 4. Zakona o radu (NN 93/14 i 127/17) određeno da se štrajk ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja kada je takav postupak predviđen Zakonom o radu, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele.
Dakle, ako bi stranke u sporu imale ugovoren neki drugi način rješavanja kolektivnih radnih sporova, u slučaju spora primjenjivat će se upravo taj, dogovoreni, postupak.
Člankom 205. stavkom 5. Zakona o radu (NN 93/14 i 127/17) određeno je da se štrajk solidarnosti smije započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka roka od dva dana od dana početka štrajka u čiju se potporu organizira.
Mirenje provodi osoba (miritelj) koju stranke u sporu izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede. Stranke u sporu mogu se sporazumjeti da mirenje provodi osoba koja nije na listi miritelja utvrđenoj od strane Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Gospodarsko-socijalno vijeće je na osnovu članka 207. stavka 1. Zakona o radu (NN 93/14) na sjednici održanoj dana 5. prosinca 2016. godine donijelo Odluku kojom se utvrđuje lista miritelja Gospodarsko-socijalnog vijeća za kolektivne radne sporove (NN 116/16), a kojom je utvrđena lista miritelja na nacionalnoj razini po županijama. Način izbora miritelja, provođenje postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima i obavljanje organizacijskih i administrativnih poslova za potrebe tog postupka uređeno je Pravilnikom o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima (NN 130/15) koji je donijelo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a sukladno članku 207. stavku 3. Zakona o radu (NN 93/14). Postupak mirenja koji je uređen navedenim Pravilnikom provodi se u slučaju kolektivnog radnog spora u kojem je postupak mirenja obvezan prije pokretanja štrajka i ako nije ugovoren neki drugi način rješavanja kolektivnih radnih sporova.
Postupak mirenja određen Zakonom o radu i Pravilnikom o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima mora se dovršiti u roku od pet dana od dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću ili uredu državne uprave u županiji nadležnom za poslove rada, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada, osim ako stranke u sporu postignu sporazum o drugom roku za okončanje toga postupka.
Organizacijske, stručne i administrativne poslove vezane uz provođenje postupka mirenja obavlja Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
Dokumenti:
Mirenje u kolektivnim radnim sporovima
Pravilnik_o_nacinu_izbora_miritelja (NN 130/15.)
Zahtjev_za_pokretanje_postupka_mirenja